Kraj školske godine donosi  glavobolje djeci i roditeljima. Roditelji inzistiraju na pojačanom učenju, a djeca osjećaju pritisak zbog učestalih ispitivanja i pisanja testova u školi i očekivanja roditelja vezana uz školski uspjeh.

Zbog svega toga  djeca osjećaju strah,  uzbuđenje, uznemirenost i tjeskobu. Svi navedeni osjećaji definiraju se kao stres, koji je svojstven odraslima, ali i djeci. Budući da stres ne bira godine, jednako ga mogu osjećati djeca u prvom, petom ili osmom razredu, kao i u srednjoj školi.

Izloženost stresu jednako je rizična za njihovo zdravlje kao i za zdravlje odraslih. Zato im je potrebna podrška i razumijevanje obitelji i okoline. Važno je da roditelji u takvim situacijama puno razgovaraju s njima i pokušaju im pomoći riješiti se pritiska ohrabrivanjem, optimizmom, ali i konkretnim potezima poput pomoći u planiranju vremena, organizaciji obaveza i traženju optimalnih rješenja.

Nasuprot uvriježenim scenarijima kraja školske godine kada roditelji i okolina savjetuju djecu da je 'sada zadnji tren kada treba zapeti' i da sve aktivnosti koje 'oduzimaju' vrijeme – poput igre i odmora, treba svesti na minimum, jer, 'za to će biti vremena cijelo ljeto', izuzetno je važno za djecu da u stresnim razdobljima, imaju vremena za opuštanje, igru i druženje s prijateljima.

Realnost je ta da, ako dijete nije 'zapelo' tijekom cijele godine, malo će moći učiniti na samom kraju školske godine. U takvim slučajevima su djeca izložena najvećem stresu. Okolina ih vidi samo kao učenike, a ne i kao djecu koja imaju pravo na opuštanje, igru i odmor.

Što učiniti u posljednjih pet minuta?

• Kazne i predbacivanja neće pomoći u situacijama kada je i dijete samo frustrirano svojim neuspjehom. Prije svega, treba pokazati razumijevanje, podršku i pružiti pomoć.
• Pokušajte smiriti dijete i uvjeriti ga da nije sve izgubljeno i da svaki problem ima svoje rješenje. Zajedno s djetetom dogovorite vrijeme učenja, ovisno o sklonostima i navikama kada je dijete najkoncentriranije (jutarnji, večernji tip) te pronađite i odaberite neku od metoda za pomoć u učenju.
• Mentalne mape mogu biti vrlo korisne u razvijanju samostalnosti kod učenja, a posredno i uspjeh u učenju. Organizirajući informacije na ovaj način djeca stječu dragocjena iskustva o važnosti specifičnog vizualnog predstavljanja gradiva koje žele naučiti.
• Učenje u društvu s prijateljicom ili prijateljem koji ima bolju ocjenu može također pomoći.
• Svaki dan ispitajte znanje stečeno toga dana. Djetetu će to pomoći jer će uočiti svoj napredak na dnevnoj bazi i tako steći volju i samopouzdanje za dalje.
• Ako dijete ne uspije ispraviti lošu ocjenu do kraja školske godine, nemojte pribjegavati kaznama već se usredotočite na pripreme za popravni ispit.
•